SUMMARY
Složena vjerska i etnicka slika Boke Kotorske stvorena je prije nekih sedam stotina godina i do danas se nastavila mijenjati. No relativno pouzdane informacije o etnicko-brojcanim suodnosima dobivamo tek od vremena Druge austrijske uprave (1814. – 1918.), tijekom koje se Boka Kotorska nalazi u okvirima Kraljevine Dalmacije. Pritom su od posebne važnosti suvremeni popisi stanovništva provedeni 1857., 1869., 1880., 1890., 1900. i 1910. Ti popisi nisu registrirali etnicku pripadnost, vec vjersku, a od 1880. i jezicnu. Stoga se do pokazatelja o etnickom sastavu Boke može doci samo kombinacijom tih podataka. Unatoc tome što popisi iz 1880. i 1890. dopuštaju taj tip kalkulacija, ipak su neprikladni za stjecanje cjelovite slike, prvenstveno stoga što su kod njih ukupnoj populaciji pridodavani brojni vojnici stacionirani na bokeljskom prostoru, i to bez mogucnosti da ih se u cilju uvida u narodnosni karakter Boke izdvoji iz stvarne mase stanovništva. Od popisa iz 1900. takvo je izuzimanje moguce. Dakle tek su njime stvorene pretpostavke da se posrednim proracunima, što ce biti predmetom ovoga rada, utvrde brojcani suodnosi razlicitih etnickih zajednica na tlu Boke Kotorske, i to do razine svih njenih naselja.KLJUCNE RIJECIBoka Kotorska, popis stanovništva, katolicanstvo, pravoslavlje, Hrvati, Srbi, Crnogorci